O studiju

STUDIJ FILOZOFIJE

Studij filozofije izvodi sveučilišni preddiplomski i diplomski dvopredmetni studijski program, koji se može kombinirati sa svim dvopredmetnim studijskim programima na Filozofskom fakultetu, u statusu redovitog studenta, redovitog studenta uz plaćanje i izvanrednog studenta.

Preddiplomski studij (6 semestara - 180 ECTS)

Preddiplomski dvopredmetni Studij filozofije nudi studentima uvid u razvoj filozofske misli kroz povijest te uvid u filozofske probleme od antike do suvremenog doba.

Nakon završenog preddiplomskog dvopredmetnog Studija filozofije studenti će moći/znati:

- opisati glavne filozofske discipline, njihovu povezanost i međuovisnost;

- usporediti najistaknutije filozofe i njihova temeljna učenja;

- prosuditi o valjanosti iznešene argumentacije u pojedinačnoj situaciji kroz poznavanje osnovnih oblika ljudske misli i zakona zaključivanja;

- napisati pisani rad iz odabranog područja po metodološkim pravilima i standardima;

- suprotstaviti oprječne stavove vezane za mogućnost (skepticizam i dogmatizam), izvore (empirizam i racionalizam) te domete ljudske spoznaje (materijalizam i idealizam);

- razviti kritički stav prema nekom filozofskom problemu s obzirom na ostale povezane probleme (problem postojanja slobodne volje,...);

- argumentirati potrebu za postojanjem općeg sustava kao što je filozofija nasuprot drugim posebnim znanostima;

- primjeniti znanje iz filozofije na neke praktične društvene probleme.

Po završetku preddiplomskog dvopredmetnog Studija filozofije student stječe akademski naziv: bachelor/prvostupnik filozofije.

Svršeni prvostupnici/prvostupnice filozofije mogu obavljati pomoćne poslove u upravnim, konzularnim, kulturnim i drugim državnim ustanovama, medijskim agencijama i sl. Studenti također mogu nastaviti s diplomskim studijem na srodnim studijima. Sposobnosti koje nudi Studij filozofije kao što su pojednostavljivanje složenih ideja, primjećivanje izostavljenih poretpostavki, uočavanje uzročnih veza te viđenje stvarnosti u širem kontekstu izuzetno su tražene u svakoj struci pa tako završeni bachelori/prvostupnici filozofije, osim svoje struke, dobivaju i dobre početne pretpostavke za bavljenje mnoštvom drugih poslova.

 

Diplomski studij (4 semestra - 120 ECTS)

Diplomski dvopredmetni Studij filozofije - nastavnički smjer donosi studentima proširenja znanja i vještina s preddiplomske razine. Poseban naglasak stavljen je na neke aktualne probleme suvremene filozofije te na povezivanje dosad usvojenih spoznaja s pedagoškim i didaktičko-metodičkim načelima te njihovo prikladno predstavljanje učenicima.

Po završetku diplomskog dvopredmetnog Studija filozofije - nastavnički smjer studenti će moći/znati:

- argumentirati stajalište o nekom suvremenom filozofskom problemu (etika i kloniranje, umjetnost u vrijeme postmoderne, determinizam i kvantna teorija,...);

- zaključiti o opravdanosti nekih usmjerenja unutar suvremene filozofije (metaetika, logički pozitivizam, egzistencijalizam, poststrukturalizam,...);

- pisati složenije tekstove o nekim filozofskim problemima ili vezi između pojedinih razdoblja unutar povijesti filozofije;

- ocijeniti valjanost teze u nužnosti nepovijesnog i problematskog pristupa filozofiji;

- usvojiti osnovne didaktičke i metodičke teorije i znati ih definirati;

- osmisliti, pripremiti i izvoditi nastavu s učenicima različitih dobnih skupina;

- odabrati i praktično primijeniti različite metode rada u radu s učenicima;

- izraditi vlastite nastavne materijale prilagođene različitim dobnim skupinama i sposobnostima učenika;

- kritički ocijeniti i odabrati odgovarajuće ideje za poučavanje filozofije;

- razviti profesionalna znanja, vještine i sposobnosti, profesionalnu etiku, kritičko mišljenje, vlastite stavove te samostalnost i odgovornost.

Po završetku diplomskog dvopredmetnog Studija filozofije student stječe akademski naziv: magistar filozofije.

Svršeni magistri bit će osposobljeni samostalno izvoditi nastavu ili nastaviti 3. ciklus studija. Mogućnost zapošljavanja: u obrazovanju (srednjoškolsko obrazovanje iz kolegija filozofija, logika i etika, kao asistenti u visokoobrazovnim institucijama), u znanosti, u medijima, agencijama, tvrtkama, državnim institucijama itd.

 

Na svim studijskim programima nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu student će po završetku petogodišnjeg studija steći kvalifikaciju nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju prema EU standardu od minimalno 60 ECTS bodova iz kolegija koji nose nastavničke kompetencije unutar ukupnih 300 ECTS bodova. Standard od navedenih 60 ECTS student stječe na studijskom programu nastavničkog smjera i na zajedničkim kolegijima (kroz Nastavnički modul), tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.

Po završetku svih studijskih programa nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu, polaganjem zajedničkih kolegija iz Nastavničkog modula, studenti će moći/znati:

- primijeniti znanje o ljudskome razvoju, sociokulturnim različitostima i individualnim razlikama učenika radi postizanja maksimalnih rezultata učenja za svako dijete;

- prepoznati obrazovne potrebe nadarenih učenika, učenika s poteškoćama u razvoju i učenju i onih iz različitih ranjivih grupa;

- stvoriti sigurno, poticajno i inkluzivno okruženje za učenje u skladu sa različitim potrebama svakog učenika;

- poznavati propise, zakone i konvencije koji se odnose na zaštitu dječjih prava;

- primijeniti relevantne spoznaje o metodama učinkovitog poučavanja određenih sadržaja, uključujući i potencijalne poteškoće s kojima bi se učenici mogli suočiti;

- planirati nastavni proces i ishode učenja u skladu s razvojnim stadijem, mogućnostima i potrebama učenika;

- evaluirati svoj rad i planirati daljnji razvoj svojih profesionalnih kompetencija;

- poznavati standarde i etička načela nastavničke struke;

- primijeniti različite strategije za razvijanje partnerstva između obitelji, škole i zajednice;

- sudjelovati u timskome radu u različitim obrazovnim kontekstima;

- poznavati obrazovni sustav i zakonsku regulativu, uključujući i organizaciju i način upravljanja školom;

 - kreirati projekte i istraživanja za unaprjeđenje rada škole;

- samostalno donositi odluke o ocjenjivanju i vrjednovanju učenika i dijeliti odgovornosti s drugim osobama koje su relevantne za razvoj učenika;

- samostalno donositi procjene, sudove i odluke u odgojno-obrazovnim situacijama.

 

 

Studiji