O studiju

STUDIJ HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Studij hrvatskoga jezika i književnosti izvodi sveučilišne preddiplomske i diplomske jednopredmetne i dvopredmetne studijske programe. Dvopredmetni studijski program može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijskim programima na Filozofskom fakultetu. Jednopredmetni i dvopredmetni Studij hrvatskoga jezika i književnosti mogu se studirati u statusu redovitog studenta, redovitog studenta uz plaćanje i izvanrednog studenta.

Preddiplomski studij (6 semestara - 180 ECTS)

Na preddiplomskom jednopredmetnom i dvopredmetnom Studiju hrvatskoga jezika i književnosti stječu se znanja iz iz cjelokupnog područja struke: iz gramatike hrvatskog jezika i svih njezinih razina, povijesti hrvatskog jezika, te kronološkog pregleda hrvatske književnosti.

Nakon završenoga preddiplomskoga jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija hrvatskoga jezika i književnosti student će moći/znati:

- razlikovati osnovne gramatičke kategorije;

- primjenjivati gramatička pravila hrvatskoga standardnog jezika na pravopisnoj, fonološkoj i morfološkoj razini;

- služiti se jezikoslovnim i književnoteorijskim nazivljem;

- napraviti morfološku analizu teksta;

- vrednovati hrvatsku stariju jezičnu i kulturnu baštinu;

- prepoznati osnovne književne žanrove prema formi i sadržaju i nabrojati njihove osnovne karakteristike;

- definirati temeljne jezikoslovne pojmove;

- analizirati i interpretirati književne tekstove starije hrvatske književnosti.

Završetkom preddiplomskoga jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija hrvatskoga jezika i književnosti student stječe akademski naziv bachelor/prvostupnik  hrvatskoga jezika i književnosti.

Svršeni prvostupnici hrvatskoga jezika i književnosti mogu upisati diplomski studij kroatistike ili srodan studij. Također su osposobljeni za obavljanje stručnih suradničkih poslova u nastavi, u izdavačkim kućama, knjižnicama, medijima i drugim srodnim ustanovama.

 

Diplomski studij (4 semestra - 120 ECTS)

Na diplomksom Studiju hrvatskog jezika i književnosti studenti pored znanja i vještina stečenih na preddiplomskome studiju postaju osposobljeni za samostalnu interpretaciju i vrednovanje književnih tekstova, te povezivanje teorijskih znanja s potrebama praktične nastave hrvatskog jezika i književnosti, u svrhu organizacije procesa učenja i podučavanja hrvatskog jezika i književnosti u nastavi s učenicima različitih uzrasta i za različite tipove nastave.

Nakon završenoga diplomskoga jednopredmetnog i dvopredmetnog Studija hrvatskoga jezika i književnosti student će moći/znati:

- primjenjivati sintaktička, tvorbena i leksička pravila hrvatskoga jezičnoga standarda;

- razlikovati stilske odrednice pojedinih umjetničkih tekstova;

- analizirati i interpretirati djela novije i suvremene hrvatske i svjetske književnosti;

- opisati teorijska polazišta predmetne nastave;

- primijeniti pravila školske dokimologije pri ocjenjivanju znanja učenika;

- poznavati i razlikovati interakcijske, verbalne i audiovizualne nastavne oblike;

- samostalno izvoditi nastavu hrvatskoga jezika (priprema, organizacija i izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama);

- povezivati izvedbeni plan i program s okvirnim (godišnjim) planom i programom;

- pisati  priprave za sve tipove nastavnoga sata;

- povezivati stečeno znanje o hrvatskome jeziku i književnosti i teorijsko znanje o metodici s praktičnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.

Završetkom diplomskoga jednopredmetnog i dvopredmetnog studija stječe se akademski naziv: magistar hrvatskoga jezika i književnosti.

            Pored znanja i vještina stečenih na preddiplomskome studiju, svršeni magistri bit će osposobljeni za samostalan rad u nastavi, lektoriranje pisanoga i govornoga teksta, priređivanje rukopisa za tisak, uredničke i suradničke novinarske poslove, a imaju i mogućnost nastavka 3. ciklusa studija. Mogućnost zapošljavanja: u obrazovanju (predškolsko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, kao asistenti u visokoobrazovnim institucijama), u znanosti, u knjižnicama, medijskim kućama, institutima i sl.

 

Na svim studijskim programima nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu student će po završetku petogodišnjeg studija steći kvalifikaciju nastavnika u osnovnom i srednjem obrazovanju prema EU standardu od minimalno 60 ECTS bodova iz kolegija koji nose nastavničke kompetencije unutar ukupnih 300 ECTS bodova. Standard od navedenih 60 ECTS student stječe na studijskom programu nastavničkog smjera i na zajedničkim kolegijima (kroz Nastavnički modul), tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.

Po završetku svih studijskih programa nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu, polaganjem zajedničkih kolegija iz Nastavničkog modula, studenti će moći/znati:

- primijeniti znanje o ljudskome razvoju, sociokulturnim različitostima i individualnim razlikama učenika radi postizanja maksimalnih rezultata učenja za svako dijete;

- prepoznati obrazovne potrebe nadarenih učenika, učenika s poteškoćama u razvoju i učenju i onih iz različitih ranjivih grupa;

- stvoriti sigurno, poticajno i inkluzivno okruženje za učenje u skladu sa različitim potrebama svakog učenika;

- poznavati propise, zakone i konvencije koji se odnose na zaštitu dječjih prava;

- primijeniti relevantne spoznaje o metodama učinkovitog poučavanja određenih sadržaja, uključujući i potencijalne poteškoće s kojima bi se učenici mogli suočiti;

- planirati nastavni proces i ishode učenja u skladu s razvojnim stadijem, mogućnostima i potrebama učenika;

- evaluirati svoj rad i planirati daljnji razvoj svojih profesionalnih kompetencija;

- poznavati standarde i etička načela nastavničke struke;

- primijeniti različite strategije za razvijanje partnerstva između obitelji, škole i zajednice;

- sudjelovati u timskome radu u različitim obrazovnim kontekstima;

- poznavati obrazovni sustav i zakonsku regulativu, uključujući i organizaciju i način upravljanja školom;

 - kreirati projekte i istraživanja za unaprjeđenje rada škole;

- samostalno donositi odluke o ocjenjivanju i vrjednovanju učenika i dijeliti odgovornosti s drugim osobama koje su relevantne za razvoj učenika;

- samostalno donositi procjene, sudove i odluke u odgojno-obrazovnim situacijama.

 

 

Studiji